Stari grad Poreč: obilazak od Dekumana do luke

Poreč stara jezgra: ruta, duljina i polazište

Turistička zajednica Istarske županije opisuje kružnu pješačku stazu kroz stari grad Poreč dugu 2.500 metara. Koliko će vam trebati, prema Turističkoj zajednici ovisi o tome koliko se zadržavate kod pojedinih spomenika i o gužvi. Postaje u nastavku prate tu stazu i redoslijed njezinih ulica.

Polazište i cilj je Trg slobode na rubu stare jezgre. Od Ville Matea na sjeveru Poreča do njega pješice trebate 15 do 20 minuta, pa automobil može ostati parkiran. Ako ipak u grad idete autom, sve potrebno pronaći ćete u vodiču parkiranje u Poreču.

• Trg slobode: crkva Gospe od Anđela, nasuprot ulaz u staru jezgru
• Dekumanska ulica: Peterokutna kula, Gotička palača, palača Sinčić, palača Zuccato
• Eufrazijeva bazilika i Kanonika, zatim Trg Marafor s ostacima hramova i Romanička kuća
• Ulicom sv. Maura i preko Ribarskog trga natrag do Peterokutne kule, dalje do Narodnog trga s kazalištem i Okruglom kulom
• Riva (Obala maršala Tita) s pogledom na otok Sveti Nikola
• Obala Matka Laginje s Istarskom sabornicom
• Obala dr. Ante Šonje uz uvalu Peškera sa Sjevernom kulom, natrag do Trga slobode

Trg slobode i Dekumanska ulica: vrata, Peterokutna kula i palače

Na Trgu slobode stoji crkva Gospe od Anđela, prema Turističkoj zajednici Grada Poreča barokna građevina iz 1770. podignuta na ostacima romaničke crkve. U njoj su barokne slike, a jedna od njih potječe iz porečke katedrale. Ovdje je i mramorni oltar Svetog Križa iz 1727., izrađen za franjevačku crkvu koja je danas Istarska sabornica, a nju ćete vidjeti na kraju obilaska.

Nasuprot crkvi ulazite u staru jezgru. Ovdje su bila istočna gradska vrata. Nisu sačuvana, a jedna je njihova strana ojačana u Peterokutnu kulu. Ispred istočnih zidina jedno je vrijeme bio iskopan jarak koji je Poreč pretvarao u otok; most prema vratima otkriven je 2005. tijekom radova i danas leži ispod popločenja. Peterokutna kula podignuta je 1447. za podestata Nicolòa Liona na temeljima starije srednjovjekovne kule, koja je i sama stajala na antičkim ostacima. Nakon istraživanja krajem 20. stoljeća sva su tri sloja ostavljena vidljivima. Pri vrhu vanjskog zida potražite reljef svetog Marka s imenima graditelja, Ivana i Lazara de Pari. U kuli je danas restoran, a prema Turističkoj zajednici Istarske županije na nju se može popeti.

Dekumanska ulica, u adresama Decumanus, najduža je ulica starog grada, a uz nju su ugledne i bogate obitelji gradile svoje palače. Osim Gotičke palače iz 1473. na broju 5, Turistička zajednica navodi dobro očuvane palače na brojevima 10, 15 i 30. Na broju 9 stoji palača Sinčić, prema Turističkoj zajednici najveća i najznačajnija barokna palača u gradu, izgrađena u 18. stoljeću na poticaj Antonija Sincicha. Od 1952. u njoj je Zavičajni muzej Poreštine; prema muzeju, stalni je postav zasad zatvoren zbog obnove zgrade i izrade novog postava. Na uglu Dekumana i Carda stoji palača Zuccato, danas galerija.

Eufrazijeva bazilika, Trg Marafor i Romanička kuća

Na križanju s Ulicom sv. Eleuterija skrenite desno prema Eufrazijevoj bazilici. Biskupski kompleks iz 6. stoljeća od 1997. upisan je na UNESCO-ov Popis svjetske baštine; mozaike, krstionicu i biskupsku palaču opisujemo u vodiču znamenitosti Poreča. U bazilici je i mramorni ciborij, baldahin nad oltarom, koji je 1277. naručio biskup Oton. Na istoj adresi nalazi se Kanonika iz 1251., prema Turističkoj zajednici najstarija romanička kuća u Poreču sačuvana u izvornom vanjskom izgledu. Uz izvorni kameni portal zabilježena je godina gradnje, a do danas je to dom i ured porečkih župnika.

Eufrazijevom ulicom pokraj Parka Jurja Dobrile stižete lijevo na Trg Marafor, nekadašnji antički forum. Ime vjerojatno potječe od Marsa, a postoji i tumačenje forum maximus, veliki trg. Pisani izvori ne navode kojim su božanstvima hramovi bili posvećeni, ali spominju gradnju porečke luke i obnovu hrama u 1. stoljeću za Tita Abudija Vera, zamjenika zapovjednika ravenske flote. Sačuvani su ulomci stupova manjeg hrama, navodno Neptunova, te dijelovi triju monumentalnih zidova i dio zabata pretpostavljenog Marsova hrama. Dio antičkog pločnika vidi se na sjeverozapadnoj strani trga, a prema Turističkoj zajednici i u Gradskoj knjižnici te u Dječjoj knjižnici na trgu.

Na trgu, na adresi Marafor 1, stoji Romanička kuća iz 13. stoljeća. Tipično romanička je bifora na glavnom pročelju, a prepoznatljivi drveni balkon dodan je vjerojatno tek u 18. stoljeću. Do Drugog svjetskog rata kuća je bila dio stambenog bloka koji je uništen u bombardiranju i nije obnovljen, pa danas stoji samostalno. Stalni postav o kulturi stanovanja u Poreču u 19. i 20. stoljeću zauzima sedamdesetak četvornih metara na tri etaže. Prema Turističkoj zajednici otvoren je od 27. siječnja 2025. radnim danom od 11 do 14 sati; provjerite to prije posjeta.

Uličicama do Narodnog trga i Okrugle kule

Natrag idete Dekumanom do Ulice sv. Eleuterija, a zatim desno u Ulicu sv. Maura. Na broju 16 stoji Kuća dvaju svetaca, jednostavna renesansna građanska kuća iz 15. stoljeća. Ime je dobila po dvama romaničkim reljefima svetaca na pročelju, vjerojatno donesenima s neke druge zgrade, možda iz bivšeg samostana s obližnjeg Trga Frana Supila. Na tom malom trgu, koji Porečani još zovu Predol, na prvi pogled upada u oko samo mala gotička kuća. Najzanimljiviji dio skriven je pod popločenjem: krajem 20. stoljeća ovdje su pronađeni temelji srednjovjekovnog samostana, izgrađenog na temeljima antičke kuće s podnim mozaicima.

Kratko skretanje vrijedi i do Trga Matije Gupca, u mletačko doba Piazza dei signori. S njega su nekada južna gradska vrata vodila na pristanište. Sačuvan je niz gotičkih i baroknih palača, a zapadna strana trga uništena je ponajviše bombardiranjem u Drugom svjetskom ratu, pa je ondje danas park.

Preko Ribarskog trga i Ulicom Franje Glavinića vraćate se do Dekumana i Peterokutne kule. Iza nje Ulica Vladimira Nazora vodi do Narodnog trga. Kazalište na trgu sagrađeno je 1887. kao Teatro Giuseppe Verdi; pročelje je uglavnom zadržalo izvorni izgled, a zgradu danas koristi Pučko otvoreno učilište. Malo dalje je Gradska vijećnica iz 1910., prema projektu tršćanskog arhitekta Arduina Berlama, sa sačuvanom izvornom drvenom ložom za posjetitelje. Na Narodnom trgu uzdiže se Okrugla kula, podignuta 1475. po nalogu podestata Pietra de Mule. Unutra su sačuvane puškarnice i strme izvorne kamene stube, a na vrhu je danas terasa s barom.

Riva i luka: Sveti Nikola, Istarska sabornica i Sjeverna kula

S Narodnog trga spuštate se na rivu, Obalu maršala Tita. Porečku luku zatvara otok Sveti Nikola, do kojeg prema Turističkoj zajednici Istarske županije ljeti vozi brodić; prema hotelu na otoku vožnja od mola na rivi traje oko pet minuta. Na zapadnoj strani otoka Mlečani su 1403. sagradili svjetionik visok 15 metara, prema Turističkoj zajednici Istarske županije tada najviši na istočnoj obali Jadrana. Stoljećima je na vrhu gorjela vatra od drva s otoka, a u 17. stoljeću zamijenio ju je veliki fenjer. Gdje se kupati na otoku i oko Poreča, pročitajte u vodiču o plažama.

Riva se nastavlja na Obalu Matka Laginje i Istarsku sabornicu. Nekada su to bili gotička crkva i samostan svetog Franje, podignuti na temeljima crkve svetog Tome iz 5. stoljeća; ostaci zidova i mali ulomci mozaika vide se u prizemlju ispod prozirnog stubišta. Crkva je desakralizirana 1806., za kratkotrajne Napoleonove vlasti, a markiz Francesco Polesini kasnije ju je dao vodoravno pregraditi na prizemlje i kat. Od 1861. na katu je zasjedao Pokrajinski sabor Istre, a prizemlje je postalo vinski podrum s ugrađenim bačvama od staklene oplate koje su sačuvane do danas. Strop dvorane, dug 25 i širok 9 metara, krase štukature bolonjskog majstora iz 1751. i freske venecijanskog slikara Angela Venturinija. Danas se ondje održavaju izložbe, među njima i Porečki anale, prema Turističkoj zajednici najdugovječnija likovna izložba u Hrvatskoj.

Na Obali dr. Ante Šonje, s pogledom na uvalu Peškera, stoje ostaci Sjeverne kule, podignute 1473. za podestata Francesca Bondulmiera. Kula je u ruševnom stanju i čeka istraživanje i obnovu; na vanjskim zidovima prepoznaju se otvori za topove i puškarnice. S juga se na nju nastavlja dio sačuvanih zidina, a sa sjevera vidi se lučni gradski ulaz u kojem su nekada bila gradska vrata. Teslinom ulicom i Ulicom Pina Budicina vraćate se na Trg slobode.

Povijest starog grada Poreča ukratko

Mnogo toga što vidite u šetnji pripada jednom od ovih razdoblja. Podaci su preuzeti od Turističke zajednice Grada Poreča.

• 6. i 4. stoljeće pr. Kr.: starogrčki povjesničari i geografi spominju malo ribarsko naselje.
• Oko 2. stoljeća pr. Kr.: Rimljani podižu naselje koje uz prirodnu luku s vremenom postaje vojni logor. Iz tog doba potječu raspored ulica s Cardom Maximusom i Dekumanom te forum, današnji Marafor.
• Prva polovica 1. stoljeća: status grada i ime Colonia Iulia Parentium.
• Od 3. do 6. stoljeća: prvi porečki biskup, sveti Mauro, umire mučeničkom smrću i postaje zaštitnik grada. U 4. stoljeću na mjestu njegova mučeništva gradi se ranokršćanska crkva, a u 6. stoljeću Eufrazijeva bazilika. Godine 539. počinje bizantska vlast.
• 12. i 13. stoljeće: Poreč ima gradsku upravu i oko 1250. prvi statut. Nastaju Kanonika i Romanička kuća, a gradske se zidine temeljito obnavljaju na antičkim temeljima.
• Od 1267. do 1797.: Venecija vlada oko 500 godina. Zbog prijetnje turskih provala u 15. stoljeću podižu se kule: Peterokutna 1447., Sjeverna 1473. i Okrugla 1475.
• Od 1797. do 1918.: nakon pada Venecije izmjenjuju se austrijska i kratkotrajna francuska vlast pod Napoleonom, a zatim Poreč do 1918. pripada Austriji. Od 1861. glavni je grad Istre i sjedište Istarskog sabora.
• Od 1920. do 1943.: gradom vlada Italija.
• Drugi svjetski rat: bombardiranje uništava dijelove starog grada, primjerice blok uz Romaničku kuću i zapadnu stranu Trga Matije Gupca.
• Od 1943.: Poreč i ostatak Istre postaju dio Hrvatske. Od 1997. biskupski kompleks Eufrazijeve bazilike na UNESCO-ovu je Popisu svjetske baštine.

Kada je u starom gradu mirnije

Podataka o gužvi po dobu dana nema. Turistička zajednica Istarske županije ipak navodi kada je ljeti gužva: navečer i za oblačnijih dana, prvenstveno duž rive i Dekumana. Ako ljeti želite manje ljudi, izbjegavajte dakle večer i tmurne dane. Tijekom godine razlika je velika: u kolovozu 2025. Turistička zajednica Grada Poreča zabilježila je 847.099 noćenja, a u listopadu 2025. njih 143.965, otprilike šestinu. Više o tome u vodiču vrijeme u Poreču i kada doći.

Od Ville Matea do Trga slobode pješice stižete za 15 do 20 minuta i možete krenuti u bilo koje doba dana bez pomicanja automobila. Kuća na sjeveru Poreča ima tri apartmana s kuhinjom, klimatizacijom i besplatnim parkiralištem u zatvorenom dvorištu: apartmani. Gdje jesti nakon šetnje, pročitajte u vodiču hrana i vino u Poreču.